Povratak na naslovnicu broja | Povratak na arhivu vjesnika

StručnA ZBIVANJA

XlXth REGIONAL CONGRESS EASTERN MEDITERANEAN & EUROPE INTERNATIONAL SOCIETY OF BLOOD TRANSFUSION

Kairo, 21 -25.03.2009.

Ivanka Batahlo
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Usporedba različitih metoda bakterijske detekcije u krvnim pripravcima
Michael Schmidt iz Instituta za transfuzijsku medicinu i imunohematologiju, Johann Wolfgang Goethe University, German Red Cross, Frankfurt am Main u svom predavanju prikazao je problematiku bakterijske kontaminacije u krvnim pripravcima (KP) i usporedio različite metode bakterijske detekcije u krvnim pripravcima. Poboljšanja u sustavu odabira davatelja, uvođenje treće i četvrte generacije testova za detekciju protutijela, uvođenje NAT testiranja (engl: Nucleic Acid Testing) dovelo je do smanjenja rizika prijenosa klinički značajnih, virusnih infekcija znatno ispod rizika prijenosa bakterijskih infekcija. Za razliku virusnih skrining (screening) testova, zahtjevi za bakterijske detekcijske testove su različiti. Izvor kontaminacije može biti i jest najčešće od strane davatelja (ruka davatelja, bakterijemija davatelja), ali i od strane kontaminirane opreme za skupljanje krvi, i/ ili kontaminacija za vrijeme proizvodnje, obrade i skladištenja. Poboljšanja u dezinfekcijskom postupku mjesta venepunkcije i odvajanje prvih 30-40 mL donacije može dovesti do smanjenja rezidualnog rizika od bakterijske infekcije za otprilike 50%. Dodatno, za vrijeme proizvodnje koncentrata trombocita, bakterije mogu biti inaktivirane leukocitima ili proteinima komplementa. Demonstrirano je, u provedenim studijima, da je koncentracija bakterija znatno niža u svježe pripravljenim koncentratima trombocita (KT) nego u dozi krvi iz koje su pripravljeni. Sve to (odabir davatelja, dezinfekcija mjesta venepunkcije, predonacijski uzorak i samo-sterilizacijski učinak leukocita i proteina komplementa) uzrokom je hipoteze da je bakterijska kontaminacija finalnog krvnog pripravka vrlo niska. Zato, dijagnostička osjetljivost idealnog skrining testa mora biti iznimno visoka. Svi KP su osjetljivi na bakterijsku kontaminaciju i svi mogu biti uzrokom septičkih komplikacija nakon transfuzije. Najvulnerabilniji su koncentrati trombocita zbog temperatura skladištenje od 22°C i kao takvi su idealna hranjiva podloga za veliki broj bakterija. Međutim, optimalna temperatura za rast se razlikuje od soja do soja. Neke bakterije, npr. Yersinia enterocolitica, Listeria monocitogenes, Pseudomonas spp., Enterobacter spp., Serratia spp. mogu rastu na temperaturi čuvanja eritrocita. Različita optimalna temperatura između različitih bakterijskih sojeva predstavlja veliki izazov za izvođenje kultivacije, koja je standardizirana za određenu inkubacijsku temperaturu. To može biti razlogom lažno negativnih rezultata. Optimalni skrining test, specijalno kad se radi o kultivaciji, treba osigurati optimalne uvjete za rast širokog spektra bakterijskih sojeva. Konačno, vrijeme testiranja treba biti minimalno s obzirom na kratki vijek trajanja trombocita. Zaključno, idealan skrining test treba imati ekstremno visoku dijagnostičku osjetljivost, kratko vrijeme testiranja i visoku kliničku osjetljivost.
Bakterijski skrining sustavi se mogu podijeliti u kultivacijske sustave i brze detekcijske sustave.
Trenutno, na osnovu publiciranih rezultata u literaturi, metode su grupirane u tri kategorije: 1) bakterijski detekcijski sustavi korišteni za rutinski skrining KP, 2) eksperimentalni bakterijski sustavi validirani u studijama sa mikroorganizmima i primjenjivi za rutinski skrining KP i 3) mogući detekcijski sustavi, evaluirani samo u studijama sa mikroorganizmima.
Rutinski skrining za bakterijsku detekciju u krvnim pripravcima
Schmidt navodi izvještaj internacionalnog foruma ISBT-a o skrining situaciji vezano uz bakterijsku detekciju u krvnim pripravcima u 12 zemlja. Osam od 12 zemalja koristi BacT/ALERT (Biomereux, Nürtingen, Njemačka). Određeni volumen uzorka (4-10 mL) se aseptički doda u bočice za kultivaciju. Bočice sadrže hranjive podloge. Inkubacija traje do 7 dana, na temperaturi 35-37°C u inkubacijskim jedinicama BacT/ALERT sustava. Uslijed bakterijskog rasta promijeni se boja senzora na dnu bočice iz zelene u žutu. Analitička osjetljivost je determinirana u nekoliko studija i utvtrđena 1 CFU (colony forming units) po mL. BacT/ALERT se koristi za ispitivanje učestalosti bakterijske kontaminacije u trombocitima. Značajne razlike u rezultatima učestalosti kontaminacije u različitim studijama objašnjava različitim skrining protokolima (korištenje pre-donacijskog uzorkovanja vs. ne pre-donacijsko uzorkovanje; testirani volumen 4 mL vs. 5 mL do 10 mL, detekcija s aerobnim bočicama samo vs. detekcija s aerobnim i anaerobnim te različite definicije inicijalno reaktivnih i potvrđeno pozitivnih rezultata).
Razlika rezultata u dvije studije vodi do pitanja da li buffy-coat - metodom dobiveni trombociti imaju veći rizik bakterijske kontaminacije od aferezom dobivenih trombocita. Iz studije na velikom broju uzoraka se vidi da nema značajne razlike u broju potvrđeno pozitivnih kod trombocita dobivenih aferezom i pool trombocita. U studiji gdje su korištene i aerobne i anaerobne bočice, Propionibacterium acnes je izoliran samo u anaerobnim bočicama. To je sporo rastuća bakterija i zahtijeva produženu inkubaciju što nije prepoznato u studiji sa aerobnim bočicama. U svim zemljama su prijavljivani fatalni slučajevi sa lažno negativnim skrining rezultatima (dva slučaja sa Bacillus cereus u Nizozemskoj, dva slučaja s K. pneumoniae u Njemačkoj, tri slučaja sa Staphylococcus aureus u SAD). Slučajevi u SAD i Njemačkoj su se dogodili nakon transfuzije, 5. dan od sakupljanja krvi. Mali uzorak kontaminiranih trombocita u njemačkom slučaju je retestiran u BacT/ALERT-u da se isključi greška skrining testa. Svi uzorci su dali pozitivne rezutate u retestiranju i svi slučajevi su proglašeni kao greška uzorkovnja. Bazirano na niskoj bakterijskoj koncentraciji u finalnom proizvodu, još uvijek ostaje rezidualni rizik da uzorak koji se kultivira ne sadrži bakterijske kolonije iako je finalni proizvod bio kontaminiran. Unutar normalnih uvjeta skladištenja, nekoliko CFU može rasti i uzrokovati teške septičke reakcije. Benefit BacT/ALERT sustava je visoka analitička osjetljivost, potpuna barkod kontrola i potpuno automatizirani postupak. Nedostatci ove metode su: mogućnost greške uzorkovanja i smanjena klinička učinkovitost, specijalno za slabo rastuće bakterije kao P. acnes. Oko 10% trombocita dobivenih aferezom u SAD-u su skrinirani sa enhanced Bacteria Detection System (eBDS, Pall Corporation , New York, NY, USA). Tom metodom se mjeri koncentracija kisika u zraku iznad inkubiranog uzorka. Vrećice sa uzorkom se inkubiraju 18-24 sata na 35°C u horizontalnom agitatoru. Poslije toga razina kisika mjeri se u vrhu vrećice. Određeno smanjenje koncentracije kisika (9,4%) interpretira se kao pozitivan rezultat.
Prednost ove metode je barkod kontrolirani sustav sa smanjenom mogućnosti sekundarne kontaminacije uz fiksno vrijeme detekcije od 24 sata nakon uzorkovanja. Rizik greške uzorkovanja je isti kao kod BacT/ALERT sustava. Drugi nedostatak je nemogućnost detekcije anaerobnih bakterijskih sojeva. Nažalost, samo nekoliko bakterijskih sojeva koriste ekskluzivno aerobni ili anaerobni metabolizam. Većina bakterija posjeduju mogućnosti oba metabolizma - bakterije sa fakultativnim aerobnim ili anaerobnim metabolizmom. Zbog toga se lažno-negativan rezultat može dogoditi ako bakterija pređe sa aerobnog na anaerobni metabolizam.

Eksperimentalni bakterijski detekcijski sustavi
Uz postojeće kultivacijske metode razvijeno je i istraživano u studijama sa bakterijskim sojevima nekoliko brzih detekcijskih sustava za bakterijski skrining. Neki istraživači su se usmjerili na NAT sustav. Metodom Polymerase Chain Reaction (PCR) pokušalo se dobiti potencijalne target molekule, ali problem su bili nespecifični signali od strane fragmenata bakterijskog genoma; smanjivali su analitičku osjetljivost. Jedan od prvih testova za detekciju V. enterocolitica u krvi sa osjetljivošću od 5000 CFU/mL nije bio prihvatljiv za skrining test krvi, jer davatelj sa 2,5 milijuna bakterija u 500 ml_ (5000 CFU X500 mL) imati će kliničke simptome i bit će isključen kao davatelj. Novorazvijeni „primeri" sa fluorescentnim molekulama na 5' i 3' krajevima za zatvorene sustave imaju poboljšanu osjetljivost detekcije u odnosu na PCR detekciju pomoću agaroza gel-elektroforezom. Real-time PCR ima analitičku osjetljivost između 30 i 100 CFU/mL, ali ostaje problem nespecifičnih signala. Neka poboljšanja su dobivena primjenom pretretmana PCR miksture sa Sau3AI. Drugi istraživači su pokušali dekontaminirati PCR materijal sa ultravioletnom radijacijom, 8-methoxypsoralen tretmanom ili Dnaza postupkom ili kombinacijom tih metoda. Kako god, većina tih postupaka reducira analitičku osjetljivost. Neki istraživači preporučuju smanjenje broja PCR ciklusa kao učinkovitiji i reproducibilniji put za spriječavanje lažno pozitivnih rezultata. Real time NAT je vrlo snažno sredstvo za kliničku dijagnostiku bakterijske kontaminacije u KP. Metoda ekstrakcije DNA/RNA može biti potpuno automatizirana, barkod kontrolirana i sposobna za skrining velikog broja donacija. Primjenjiva je na svim krvnim pripravcima: trombocitima, eritocitima i na plazmi. Analitička osjetljivost je 10-50 CFU/mL i time malo iza osjetljivosti kultivacijske metode. Ukupno vrijeme skrining NAT testa (ekstrakcija i amplifikacija) je 4 sata. Pri tome ova metoda omogućava kasno uzorkovanje, kako bi se izbjegla greška uzorkovanja. Potrebna su daljna istraživanja te metode kako bi postala primjenjiva za rutinski skrining.
Drugi pristup brze detekcije bakterija u koncentratima trombocita je protočna citometrija. Mali volumen trombocita (50p) se pomiješa sa inkubacijskom tekućinom u kojoj se nalazi fluorescentna boja koja će obojiti prisutne bakterje. Metoda je brza i ukupno vrijeme za pripremu i analizu je 5 minuta i može biti potpuno automatizirana. Ali, osjetljivost metode je između 103 do5 10 CFU/mL. Pre-inkubacija u specijalnom bakterijskom hranjivom mediju može povećati analitičku osjetljivost na 101 CFU/mL, ovisno o pre-inkubacijskom vremenu i bakterijskom soju. Metodologija ima potencijalnu vrijednost za kasnija testiranja (stariji proizvod).
Slijedeći je, također, fluorescentni citometrijski sustav (solid phase citometry system). Uzorak od tri trombocita se boji fluorescentnom bojom, filtrira kroz crnu membranu i skenira s solid phase citometrom koji je povezan s epifluorescentnim mikroskopom. Omogućava otkrivanje bakterija i u konc. trombocia i u eritrocitima sa analitičkom osjetljivošću između 100 CFU-1000 CFU. Razlikovanje bakterija od drugih obojenih čestica stvara veliki problem. Mnoge studije su koristile koncentraciju bakterija između 1 CFU/mL i 100 CFU/mL što je 300 - 30 000 CFU/po vrećici trombocita. Ta koncentracija ne reflektira stvarno, životno stanje, zato što davatelj sa takvom bakterijemijom ne može dati krv. Da bi se uskladile sve slijedeće studije, Montag je razvio i karakterizirao bakterijske standarde unutar ISBT radne grupe za transfuzijom prenesene infektivne bolesti. Svi bakterijski standardi su ready to use, smrznuti i sadrže definirani broj živih bakterijskih jedinki (10 CFU/ po vrećici trombocita).

Mogući detekcijski sustavi
To su sustavi koji su evaluirani tek u nekoliko studija ili su prvi put prikazani na kongresu transfuzijske medicine. Daljnje eksperimentalne i kliničke validacije su nužne za procjenu uporabljivosti tih metoda. Pan-genera detekcijski sustav otkriva komponente bakterijskog staničnog zida: lipoteikoičnu kiselinu gram pozitivnih te lipopolisaharide gram negativnih bakterija. Analitička osjetljivost je otprilike 1000 CFU/mL, a potrebno vrijeme oko 20 minuta. Možda mu je uporabna vrijednost izvođenje direktno prije transfuzije.
Motoyama je opisao novi bakterijski detekcijski sustav sa fluorescentnim indikatorom za esterazu, čime se poboljšava razlikovanje između bakterija i drugih čestica, što je bio problem kod Scansystema. U prvim studijama pokazana je, na 14 sojeva, analitička osjetljivost od 20 CFU/mL. Cijeli proces traje oko 45 minuta.
Na AABB 2008. u Montrealu prikazan je novi ne invazivni sustav za kontinuirano mjerenje kisika. Specijalna proba je ugrađena u vrećicu za trombocite i prati koncentraciju kisika unutar vrećice. Uočena je veza između porasta bakterija u proizvodu i smanjenja koncentracije kisika. Analitička osjetljivost je bila između 103 do 106 CFU/mL. Koncentracija kisika može se mjeriti do početka transfuzije i takvom osjetljivošću se mogu spriječiti teške septičke rekcije.
Drugi pristup, koji je prikazao Fleming na AABB 2008. koristi automatiziran enzyme-linked immunosorbent assay. Analitička osjetljivost je bila otprilike 104 CFU/mL. I konačno, Norton je demostrirao sustav koji koristi adenozin trifosfat (ATP) luminometar. Nakon dodavanja pufera za lizu stanica, mjerena je razina ATP i uspoređivana sa razinom na početku ispitivanja. Analitička osjetljivost je bila 104 CFU/mL.
Redukcija bakterijskih infekcija uzrokovanih krvnim pripravcima još uvijek je vrlo aktualna tema u transfuzijskoj medicini. Sve više država uvodi bakterijski skrining za trombocite u rutinski skrining program. Trenutno, samo se kultivacijske metode koriste za rutinski bakterijski skrining. Te metode imaju vrlo veliku analitičku osjetljivost, ali rezidualni rizik još ostaje zbog grešaka vezanih uz uzorkovanje. Alternativa su metode redukcije patogena. Dostupne su za proizvode iz plazme i koncentrate trombocita, u tijeku su istraživanja za eritrocite. Te metode bi mogle biti dobra alternativa kultivacijskim, zato što koncentracija bakterija u koncentratima trombocita ne prelazi kapacitete redukcijske metode. Problem rezistencije spora na inaktivacijske regense mogao bi se izbjeći odgađanjem primjene inaktivacijskog sredstva dok spora ne pređe u vegetativni oblik. Međutim, dok god inaktivacijske metode ne budu dostupne za sve krvne pripravke, potraga za idealnim skrining sistemom još traje. Istovremeno, poboljšanja postojećih skrining testova može biti važan korak u smanjenju rezidualnog rizika za prijenos bakterijskih infekcija transfuzijom.

Simpozij u povodu Prvog međunarodnog dana higijene ruku

Zagreb; 05.05.2009.

Ivanka Batahlo,
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

„Save lives clean your hands" - bio je moto Prvog međunarodnog dana higijene ruku, povodom kojega je i u Zagrebu 05.05.2009. održan simpozij.
Dr. Stamenić iz Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi dala je prikaz globalne inicijative za sigurnost zdravstvene skrbi, po kojoj svatko ima pravo na sigurnu zdravstvenu zaštitu, odnosno da ne bude oštećen za vrijeme liječenja. Godine 2004. World Health Organization (WHO) osnovala je World Aliance for Patient Safety koje je razvilo nisko-budžetnu strategiju usmjerenu na globalne promjene. Ključni element World Aliance for Patient Safety je the Global Patient Safety Challenge; izabrano područje za 2005-2006 su bile infekcije udružene s zdravstvenim postupcima, a moto je bio „Clean Care is Safer Care". Cilj je bio prevenirati infekcije udružene s zdravstvenim postupcima i glavna poruka tog projekta je: jednostavne mjere spašavaju život.
Higijena ruku je vrlo jednostavan postupak koji može nemjerljivo smanjiti infekcije udružene sa zdravstvenim postupcima i njihovim rizikom.
The Global Patient Safety Challenge za 2005-2006 zajedno sa WHO donosi upustvo za higijenu ruku u zdravstvenim ustanovama (Advanced Draft) sa istovremenim akcijama za sigurnost krvi, sigurnost injekcija i imunizacije, sigurnu kliničku praksu, sigurnu vodu, sanitaciju i uklanjanja otpada. Sigurnost pacijenata postaje prioritet. Slijedeće činjenice potvrđuju potrebu za većom pažnjom svih sudionika u lancu zdravstvene skrbi: Svakodnevno preko 1,4 milijuna ljudi diljem svijeta pati zbog infekcija stečenih u bolnicama. Između 5% do 10% pacijenata primljenih u moderne bolnice razvijenog svijeta dobije jednu ili više infekcije.
Rizik od infekcija uslijed zdravstvene skrbi u zemljama u razvoju je 2-20 puta viši nego u razvijenim zemljama. U nekim zemljama u razvoju proporcija pacijenata koji dobiju infekciju za vrijeme pružanja zdravstvene skrbi može preći 25%.
U Americi, 1 od 136 bolničkih pacijenata razvije tešku bolest kao rezultat stečene bolničke infekcije; to je ekvivalentno 2 milijuna slučajeva i oko 80 000 smrti godišnje. U Engleskoj, više od 100 000 slučajeva infekcija stečenih za vrijeme zdravstvene skrbi uzrokuje godišnje preko 5000 smrti direktno vezanih uz infekciju.
Radnici/putnici u zrakoplovstvu i nuklearnim elektranama imaju bolju zaštitu od pacijenata u zdravstvu. Mogućnost da se naškodi putniku/radniku u zrakoplovstvu ili radniku u nuklearnoj elektrani je 1: 1 000 000, a u zdravstvu je taj rizik puno veći i iznosi 1:300. Higijena ruku, vrlo jednostavan postupak, ostaje primarna mjera za smanjenje infekcija uzrokovanih postupcima zdravstvene skrbi.
Riječi profesora Didier Pittet, voditelja the Global Patient Safety Challenge kratko i vrlo jasno sažimaju bitno: „Higijena ruku je osnovni postupak za spriječavanje infekcija uzrokovanih postupcima zdravstvene skrbi i spriječavanja širenja multiplo-rezistentnih sojeva mikroorganizama. Zdravstveni djelatnici ne primjenjuju higijenske standarde ruku u optimalnoj mjeri. Ključni elementi za promociju bolje higijenske prakse su iskusni djelatnici uz podršku rukovodstva. Zadovoljavajuća promocija primjerene higijenske prakse zahtijeva edukaciju i motivaciju svih djelatnika u zdravstvu, administrativnu podršku, sudjelovanje pacijenata i sustavne promjene u osiguranju dostatnih količina sredstava za higijenu ruku na svim područjima, gdje se pruža usluga pacijentima.

Ml. Požeški simpozij o infektivnim bolestima s međunarodnim sudjelovanjem

Požega, 18 - 20.06.2009.

Manuela Lovrić
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

«Novosti u prevenciji, etiološkoj dijagnostici i liječenju infektivnih bolesti»
„Infektološki dani u Požegi" postali su tradicionalno okupljalište medicinskih stručnjaka koji se bave problemima infektivnih bolesti. Već treći put je skup održan u Požegi, srcu Zlatne doline Hrvatske.
Kako su infektivne bolesti interdisciplinarna i multidisciplinarna grana medicine, sudjelovali smo u izlaganjima i raspravama o prevenciji, dijagnostici i liječenju infektivnih bolesti. Infektivne bolesti su, premda su izmjenile svoju sliku i karakter, ostale prijetnja današnjem društvu. Neke su infektivne bolesti bile potisnute iz razvijenih zemalja, ali su ih zamijenile nove, emergentne ili reemergentne (hemoragijske vrućice, respiratorne ARS, „ptičja" gripa, encefalitisi itd.). Zbog toga su infektivne bolesti i danas u središtu medicinskog istraživačkog interesa iz nekoliko glavnih razloga:

  1. novih infektivnih bolesti
  2. rasta incidencija „starih" infektivnih bolesti
  3. „stare" infektivne bolesti koje su bile pod kontrolom ponovo počinju prijetiti (reemergentne)
  4. opasnosti od uporabe infektivnih agenasa u bioterorističke svrhe
  5. restuće rezistencije mikroorganizama na antimikrobne lijekove
  6. utjecaja infektivnih bolesti na javno zdravstvo.

Na skupu sam sudjelovala s predavanjem na temu „Rezultati serološkog testiranja donora organa u 2008. godini", autori sažetka su I. Mihaljević, M. Lovrić, M. Bušić.
Bila mi je čast i iznimno zadovoljstvo što sam bila izabrana za člana radnog predsjedništva jednog bloka znanstveno - stručnog programa. A posebno što sam opet, okružena dobrim ljudima, osjetila ljepotu naše Slavonije!

1st European Youth Forum of the IFBDO Koge

Denmark, 20 - 23.08.2009.

Patricija Topic, Vladimir Cipek, Lada Jadrešić, Rinaldo Antolović
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Od 20. do 23. kolovoza 2009. godine, pod pokroviteljstvom IFBDO, IYC i Danish Blood Donors Organization, u K0ge, Danska, održan je skup pod nazivom 9th IFBDO Youth Forum / 1st European Continental Youth Forum. Skupu su nazočili predstavnici 22 zemlje uključene u IFBDO (International federation of blood donor organizations ) i IYC (International Youth Commitee). Glavni organizator programa je bio gospodin Mikkel Andersen.
S ovog skupa izdvajam slijedeće:

Prvi dan
Nakon uvodnog pozdrava organizatora, gospodina Mikkela Andersena i gospodina Nielsa Mikklesona, predsjednika IFBDO, uslijedilo je predstavljanje delegata iz svake zemlje. Naša delegacija je priredila kratku prezentaciju o Hrvatskoj i HZTM, koju su svi zainteresirani mogli pogledati na osobnom računalu. Nakon što su se sve zemlje predstavile organiziran je «market place», izmjenjivanje promotivnih materijala koji su bili izloženi na stolovima i degustacija nacionalnih delicija.

Drugi dan
Drugog dana je organiziran izlet u Kopenhagen i posjet nacionalnoj bolnici i banci krvi. Održana je kratka prezentacija o transfuzijskoj djelatnosti u Danskoj i pokazali su nam Odjele za uzimanje, preradu, testiranje i izdavanje krvi. Nakon toga je uslijedilo razgledavanje grada i posjet mobilnoj transfuzijskoj jedinici, koju su oni nazvali «state of the art». Po povratku je održano predavanje «AII you should know, and all you can tell about blood donations (Marion Duclos & Mikkel Andersen), na kojem smo dobili informacije o IFBDO, IYC i stanju transfuzijske djelatnosti u svakoj zemlji (broj darivatelja, problemi vezani uz edukaciju i povećanje broja darivatelja, itd.).

Treći dan
Trećeg dana je održano predavanje «How to get ethnic minorities to give blood» (Dr. Annamaria Fantuazzi, Italija) u kojem je bilo govora o problemima etničkih manjina, njihovom uključivanju u dobrovoljno darivanje krvi, kao jedan od načina za njihove integraciju u društvo u kojem žive.
Nakon predavanje je održan sastanak IYC na kojem je izabrana njihova nova tajnica Marijana Fedoroff i dogovoreni mjesečni sastanci putem Interneta.
Predsjednica IYC Marion Duclos je organizirala radionicu «WBDD 2010: Young blood donors to the world» kojoj je bila tema proslava World Blood Donor Day 2010, koja bi se mogla provesti u svim zemljama. Dogovoreno je da se taj događaj obilježi puštanjem crvenih balona.
Nakon toga je bila organizirana još jedna radionica koju su vodili Michail Droungos & Leticia Ferreira iz IYC pod nazivom «How to get new donors, and make them stay as donors?», na kojoj smo izvodili igrokaze na temu različitih situacija pri darivanju krvi.

Četvrti dan
Četvrtog dana je održano predavanje gospodina Nielsa Mikkelsena «How to start a donor association - and why!» na kojem je govorio o potrebi organiziranja udruga volontera u davalaštvu.

6. hrvatski kongres medicinskih biokemičara s međunarodnim sudjelovanjem

Supetar, Brač, 30. 09 - 04.10.2009.

Manuela Lovrić
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Izuzetna mi je čast što kao član Organizacijskog odbora Kongresa mogu reći par riječi o vrlo uspješnom kongresu.
U čast prof. dr. Elizabete Topić, i njenog izuzetno bogatog opusa znanstvenog i stručnog djelovanja, održan je svečani predkongresni simpozij „Ukorak s promjenama - laboratorijska dijagnostika danas i sutra". Na simpoziju je bilo riječi o izazovima pred kliničkim laboratorijem u okolini koja se stalno mijenja - medicina u 21. stoljeću te sadašnjosti i budućnosti dijagnostike endokrinih oboljenja.
U radu kongresa je sudjelovalo 376 sudionika, iz Hrvatske i inozemstva, od kojih 62 pradavača ili voditelja simpozija. Radi što lakšeg praćenja kongresa, program je bio organiziran putem plenarnih i simpozijskih pradavanja, kratkih priopćenja odabranih postera i znanstvnih radionica.
Na otvaranju kongresa, počasno predavanje je održao naš uvaženi prof. dr. Vladimir Paar, s temom „Kristalne i superkristalne korelacije u ljudskom genomu". Održano je 90-tak pradavanja u sklopu znanstvnenog programa tijekom četiri dana kongresa. Prikazani su današnji dosezi medicinske biokemije i laboratorijske medicine u suvremenoj analitičkoj tehnologiji, novim metodološkim pristupima, medicinsko-biokemijskoj strategiji te pokazani daljnji smjerovi razvoja struke. Tijekom cijelog kongresa postavljena je izložba postera, njih 78, na kojima su bili prikazani znanstveni radovi mnogih kolegica i kolega. Uz vrijednu izložbu postera, nezaobilazna je bila i uspješna izložba laboratorijske opreme i pribora brojnih proizvođača (30-tak izlagača), naših partnera u radu.
Peti dan kongresa je organiziran izlet po otoku Braču. Posjetili smo jedinstvenu klesarsku školu u Pučišćima, u kojoj su djelovali slavni kamenoklesari poput Jurja Dalmatinca, Andrije Alešije i Nikole Firentinca; Vidovu goru, najviši vrh otoka s kojeg se pruža jedinstven pogled na vinorodnu bolsku ravnicu s karakterističnim škjunkovitim Zlatnim ratom; pastirsko selo Gažul, sačinjeno od malih kamnih kućica u kojima su obitavali pastiri; i Gornji Humac s poznatom rustikalnom konobom.
Kongres je bio prilika za vidjeti prijatelje, kolegice i kolege, koje dugo nismo vidjeli, za uživanje na prekrasnom Braču i za planiranje novih aktivnosti.

Peti transfuzijski dani

Sveti Martin na Muri, 15-17.10 2009.

Maja Strauss Patko
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

U organizaciji Hrvatskog društva za hematologiju i transfuzijsku medicinu i Zavoda za transfuzijsku medicinu i staničnu terapiju KBC Zagreb, od 15.-17.listopada 2009.g. održani su Peti transfuzijski dani u Svetom Martinu na Muri. Bila je to prilika za izmjenom iskustva u kliničkoj transfuzijskoj medicini iz područja optimalne primjene krvnih pripravaka, transfuzijskom liječenju u kardijalnoj kirurgiji, dijagnostici i terapiji u hemostazi i automatizaciji prijetransfuzijskog ispitivanja. Posljednji dan u okviru skupa organiziran je i Prvi simpozij zaklade Ana Rukavina. Uz naše kolege koji su govorili o svojim iskustvima transplantacije krvotvornih matičnih stanica u KBC Zagreb, KB Merkur, KB Dubrava i KDB Zagreb, te banki krvi iz pupkovine, sudjelovali su i pozvani predavači iz inozemstva s izuzetno zanimljivim predavanjima o embrionalnim matičnim stanicama i ex vivo ekspanzijom stanica pupkovine

EUROPEAN MEETING ON MOLECULAR DIAGNOSTICS

Scheveningen, den Haag, Nizozemska, 22. - 23.10.2009.

Ivana Babić
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Radi se o šestom po redu od susreta, koji su posvećeni svim aspektima molekularne dijagnostike u kontekstu bolesti i općenito patologije čovjeka. Skup se organizira svake druge godine te nastoji ponuditi pregled novih tehnologija i njihovo mjesto u kliničkoj molekularnoj dijagnostici. Predavanja su kroz dva dana bila podijeljena u sedam grupa: tehnički i klinički razvoj u molekularnoj dijagnostici, molekularna dijagnostika u patologiji, molekularna dijagnostika u virologiji, molekularna dijagnostika kroz viziju razvoja najpoznatijih proizvođača na tom području, molekularna dijagnostika u kliničkoj genetici, mikrobiologiji te pregled inovativnih tehnologija sekvenciranja.
Od najzanimljivijih predavanja, dva je održao dr. David Sidransky, voditelj otolaringologije, Johns Hopkins University, Baltimore, USA. Radi se o vodećem stručnjaku s područja personalizirane dijagnostike i terapije tumora. Iznio je rezultate projekta personalizirane terapije tumorograft, gdje se miševima presađuje tumorom zahvaćeno tkivo bolesnika, soj se kroz generacije pročišćava, kako bi dobili 20% sličnosti sa primarnim tumorom. Na tom soju se pronalazi najbolja kombinacija lijekova i doze za tog određenog bolesnika. Takav pristup terapiji je do sada pokazao vrlo dobre rezultate, no uz izuzetno visoke troškove postupka. U personaliziranoj dijagnostici naglasio je važnost kriterija za odabir biomarkera; njegovu kliničku osjetljivost i specifičnost, gdje je često upravo klinička osjetljivost preniska. Spomenuo je neke od dobrih tumorskih biomarkera kao što je KRAS gen koji u svojem divljem obliku drastično bolje odgovara na terapiju u nekih tumora, zatim hipermetilacija koja je vrlo često vezana za gene uključene u tumorogenezu i uzrokuje rezistenciju na terapiju, dok je lijekovima za demetilaciju moguće povećati osjetljivost na terapiju. No, uz bogato znanstveno iskustvo dr. Sidranskog, te uspjehe na polju personalizirane dijagnostike i terapije tumora, još uvijek postoje veliki problemi u organizaciji istraživanja; teško je započeti prospektivne studije te se većinom radi na već postojećim uzorcima za koje su podaci dobro uređeni i dostatni. Zanimljiv je i podatak da farmaceutske kuće danas troše jednaka sredstva za uzorke pacijenata kao što troše za razvoj lijeka.
Među predavanjima u sklopu grupe primjene molekularne dijagnostike u kliničkoj genetici izdvojila bih predavanje dr. van der Schaik zbog zanimljivog podatka da u Nizozemskoj, pacijenti sa mutacijom na citokromu CYP2D6 uslijed čega slabije ili brže metaboliziraju neke lijekove, dobivaju terapiju u ljekarni prema posebno priređenim tablicama koje to uzimaju u obzir.
Predavanja proizvođača dijagnostičkih uređaja i kitova predstavila su buduće i projekte u razvoju gdje je vidljivo da se najviše financijskih sredstava ulaže u velike sustave gdje su inkorporirani izolacija nukleinskih kiselina, njihovo umnožavanje i detekcija, ali se prema upitima sudionika stekao dojam da se očekuju i veća ulaganje u point of care uređaje i testove. Velik broj ostalih predavanja bio je pregled usko specijaliziranih postupaka molekularne dijagnostike u sklopu istraživanja s područja mikrobiologije i patologije, koja su predstavila širinu primjene molekularne dijagnostike i njene mogućnosti.

AABB Annual Meeting & TXPO 2009

New Orleans, Louisiana, USA, 24 - 27.10.2009.

Manuela Lovrić
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

AABB je udruženje organizacija i individua uključenih u transfuzijsku medicinu i celularnu terapiju. Članstvo, od 80 zemalja svijeta, obuhvaća, 2000 institucija: bolnice i transfuzijske centre, transfuzijske i transplantacijske servise, laboratorije, i oko 8000 individualnih članova: liječnike, znanstvenike, administratore, medicinske tehnologe, stručnjake u regrutaciji davatelja krvi, kontroli kvalitete i osiguranju kvalitete. AABB je odgovorno za više od 80% prikupljanja krvi i transfuzija u SAD.
Od svog početka, od 1947., AABB je podržavao najviše standarde u medicinskoj, tehničkoj i administrativnoj djelatnosti, kliničke aplikacije, znanstvena istraživanja, kliničke aplikacije i edukaciju. Danas, organizacija promiče transfuzijsku medicinu i celularnu terapiju razvijanjem standarada, akreditacijom institucija, omogućavanjem profesionalne edukacije, mnogim state-of-the-art publikacijama, produktima i uslugama, i tehničkom asistencijom širom svijeta.

Ove godine je u New Orleansu prisustvovalo više od 6500 stručnjaka iz cijelog svijeta. Bio je to zapravo dio trajne edukacije iz svih tema transfuzijske medicine i celularne terapije. Uz medicinski aspekt, nezaobilazan dio kongresa su i proizvođači i kompanije koji prate medicinu. TXPO je ove godine imao više od 200 izlagača koji su pokazali zadnja dostignuća u farmaceutskim proizvodima, uređajima i uslugama, kako bi medicinski stručnjaci lakše donijeli odluku o kupnji, a sve u cilju što kvalitetnije brige o bolesnicima.

New Orleans, zbog francuskog, španjolskog i zapadno-afričkog utjecaja, ima bogatu i zanimljivu ponudu arhitektura, muzike i hrane. Autentični „Creole" i „Cajun" restorani, Mississippi, jazz klubovi, sjenovita dvorišta, French Quarter i kočije daju autentičnu atmosferu staroga grada.

2. Međunarodna radionica koordinatora PATH programa SZO

Krakow od 26 - 27.10.2009.

Jasna Mesarić
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Sudjelovali su predstavnici - koordinatori PATH programa SZO, iz 12 zemalja: Mađarska, Češka, Albanija, Litva, Malta, Slovačka, Slovenija, Turska, Bosna i Hercegovina, Poljska, Francuska i Hrvatska. Na radionici se detaljno raspravljalo o opisnim listama indikatora kvalitete u cilju standardizacije i kvalitete prikupljanja podataka. Pri tome je istaknuto kako je opisna lista indikatora dinamičan proces u kojem se radeći stječu nova saznanja, a uspostavljanjem indikatora potiče PATH mreža na nacionalnoj i međunarodnoj razini. Posebna sekcija je bila posvećena razvoju rehabilitacijskih i psihijatrijskih indikatora, indikatorima profilaktička primjena antibiotika, iskoristivost operacijske sale i primjena krvnih pripravaka kod planiranih standardnih operacija (prema DRG odnosno kod nas DTS) kodiranju, TEP koljena, CABG, TURP. Za informaciju, prijedlog za izradu indikatora „Primjena krvnih pripravaka" bila je iz Hrvatske (autor prijedloga i izrade opisne liste indikatora, J Mesarić, koordinator PATH programa u Hrvatskoj). Indikator je prihvaćen i u fazi je priprema za njegovo uspostavljanje u zemljama uključenih u PATH program. Prikupljanje podataka o ovom indikatoru predviđeno je prospektivno u razdoblju od tri mjeseca (veljača-ožujak-travanj 2010), odnosno najmanje 30 slučajeva iz svake skupine operativnog zahvata. U realizaciju prikupljanja podataka su primarno uključeni kirurzi i anesteziolozi, a suradnja transfuziologa je dobro došla. Tako je i klinička transfuzijska medicina našla svoje mjesto u PATH programu SZO.

Dio radionice bio je posvećen razvoju i uspostavljanju upitnika (Survey) za zadovoljstvo i iskustvo bolesnika te zdravstvenih djelatnika, kao integralnog djela PATH programa.
Svi sudionici su izrazili veliku motiviranost za međunarodnu usporedbu podataka o indikatorima. No, ponovno je istaknuto kako je prvi korak u mjerenju kvalitete i primjene indikatora kao alata raditi na kvaliteti prikupljanja. Standardizirano kvalitetno prikupljanje i analiza podataka su preduvjeti za drugi korak - međunarodnu usporedbu.

I na kraju lijepa vijest, Hrvatska će biti domaćin održavanja 3. PATH konferencije SZO, u rujnu 2010. godine. Ove konferencije se održavaju svake dvije godine, 2. konferencija je održana 2008. godine u Beču.

CD-P-TS EUROPEAN COMMITTEE ON BLOOD TRANSFUSION

Amsterdam, 05 - 06.11.2009.

Tomislav Vuk
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

U organizaciji Vijeća Evrope i EDQM (European Directorate for the Quality of Medicines & Healthcare) u Amsterdamu je 5. i 6. studenog 2009. godine održan peti sastanak stručnjaka s područja transfuzijske medicine delegiranih u European Committee (Partial Agreement) on Blood Transfusion (CD-P-TS).
Sastanku su nazočili predstavnici 29 zemalja članica Vijeća Evrope te predstavnici EDQM, USA, WHO i EC. Sastanku je predsjedavao gospodin de Wit iz Nizozemske.

Sa ovog skupa izdvajam slijedeće:
Novosti s područja transfuzijske medicine u zemljama članicama Vijeća Evrope
Predstavnici u CD-P-TS izvjestili su o značajnijim aktivnostima koje se odvijaju u njihovim zemljama na području transfuzijske medicine, ali i o trenutnoj epidemiološkoj situaciji vezano uz gripu H1N1. Kao predstavnik Republike Hrvatske izdvojio sam status projekta informatizacije transfuzijske službe i reorganizacije transfuzijske službe. Predstavnik Austrije izvjestio je o izradi preporuka za „look-back" postupke te razmatranju prijedloga da se granica hemoglobina od 125 g/L za žene koje doniraju plazmu smanji na 120 g/L. Predstavnik Belgije izvjestio je kako je tamošnje Ministarstvo zdravstva prihvatilo prijedlog o uvođenju metoda inaktivacije patogena, te se sukladno ovoj odluci u slijedećih godinu dana treba uvesti inaktivacija patogena u svim koncentratima trombocita. Ovi koncentrati morati će sadržavati najmanje 3 x 1011 trombocita, uz rok valjanosti od 5 dana. Predstavnica Bugarske izvjestila je o provedbi projekta nacionalne kontrole kvalitete imunohematoloških ispitivanja. U Češkoj je prošle godine zabilježen značajni porast broja slučajeva Hepatitisa A, slično kao i u Slovačkoj i Latviji, što je pokrenulo i rasprave o učinku ovih ograničenih epidemija na sigurnost krvi i krvnih pripravaka u ovim zemljama. U Njemačkoj se intenzivno vode rasprave o mogućem nedostatku dovoljnih zaliha krvi u vrijeme epidemije gripe. Zbog toga je bolnicama upućen dopis o mogućim smanjenim zalihama krvi i krvnih pripravaka. U prevenciji TRALI-ja uvedeno je nekorištenje za kliničku primjenu plazmi ženskih davatelja s trudnoćama u anamnezi, a ponovni ulazak u pool davatelja ovisi o rezultatima određivanja antileukocitnih antitijela. U Grčkoj se u slijedeće dvije godine planira provesti centralizacija transfuzijske službe. Na jugu Peloponeza zabilježeno je 7 slučajeva malarije u općoj populaciji, zbog čega su u proces selekcije davatelja uvedene dodatne mjere opreza. U italiji je 01.11.2009. objavljen prekid mjera uvedenih u prevenciji rizika prijenosa WNV. U Litvi je u pripremi izdavanje preporuka o indikacijama za transfuzijsko liječenje. U Crnoj Gori uspostavljena je nacionalna transfuzijska služba, a početkom studenog 2009. održan je trodnevni seminar o optimalnoj uporabi krvi. U Nizozemskoj je izrađen plan opskrbe krvnim pripravcima u slučaju epidemije gripe. Problem je i veći broj zabilježenih slučajeva Q groznice u ovoj zemlji. U rutinsku praksu uveden je triplex NAT test. Velikim problemom smatraju mali broj davatelja za proizvodnju anti-D imunoglobulina. U Poljskoj implementiraju ISBT 128 u cijeloj zemlji i prestaju sa testiranjem ALT u davatelja. U Srbiji je prihvaćen Zakon o krvi i krvnim pripravcima. U iduće dvije godine trebalo bi provesti centralizaciju. U Švedskoj se bilježi sve veći broj slučajeva gripe. Razmatraju se preporuke navedene u Direktivi EU vezanoj uz mjere za prevenciju smanjenja zaliha krvi tijekom pandemije. U Švicarskoj je implementiran HBV-DNA test od 01.09.2009. Od 15.08.2009. započela je inaktivacija patogena u koncentratima trombocita. Proces treba biti završen u slijedećih godinu dana. U Turskoj bi tijekom 2009. godine trebali biti publicirani nacionalni standardi za transfuzijsku djelatnost (do sada su korištene Preporuke Vijeća Evrope). U Rusiji se radi revizija zakona o davateljima. U Švedskoj se vode intenzivne rasprave o kriterijima za odbijanje davatelja sa seksualnim rizicima. WHO je pred publiciranjem preporuka za selekciju davatelja temeljenih na znanstvenim spoznajama. Dogovoreno je da se osnuje radna grupa koja bi prikupila znanstvene spoznaje o utjecaju pojedinih rizika na sigurnost transfuzijskog liječenja.

Izvješće EC
Izvješće o aktivnostima EC vezano uz transfuzijsku djelatnost podnjela je predstavnica EC, B. Kaltenbrunner-Bernitz. Ona je izvjestila da je 03. studenog 2009. na snagu stupila Direktiva 2009/135/EC, kojom se dozvoljava zemljama članicama privremeno odstupanje od nekih zahtjeva u selekciji davatelja navedenih u Direktivi 2004/33/EC, Annex III, a u kontekstu rizika smanjenih zaliha krvi i krvnih pripravaka uzrokovanih gripom H1N1. Ova je Direktiva proizašla kao rezultat sastanaka održanih 28.09.2009. i 28.10.2009. Ukratko, kao privremene mjere za povećanje broja davatelja prihvaćene su: smanjenje standarda za granicu hemoglobina na 120 g/L za žene i na 130 g/L za muškarce te skraćenje perioda odbijanja davatelja nakon prestanka simptoma gripe na 7 dana. Ove mjere smiju se u zemljama članicama primjeniti samo u iznimnim situacijama, kao posljednji izbor i to pod uvjetom dokazanog manjka krvnih pripravaka uzrokovanog isključivo gripom H1N1.
Transpozicija ove direktive u zakonodavstvo zemalja članica mora biti provedena prije 31.12.2009., a na snazi je do 30.06.2010.

Izvješće WHO
Izvješće je podnjela dr. Neelam Dhingra, predstavljajući program sigurnosti transfuzijsog liječenja za razdoblje 2009-2010. Tijekom izlaganja predstavljeni su ciljevi, metode i očekivani rezultati ovog projekta. Uglavnom se ovaj program temelji na povećanju dostupnosti krvi i krvnih pripravaka, povećanju sigurnosti, uvođenju 100%-tnog testiranja i 100%-tnog dobrovoljnog davanja krvi na globalnoj razini. Program je fokusiran primarno na zemlje sa smanjenim resursima. Dr. Dhingra je izdvojila i slijedeće projekte: obilježen je Dan dobrovoljnih davatelja krvi 14.06.2009., izrađene su preporuke za slučaj pandemije gripe, objavljene su preporuke o testiranju donacija na krvlju prenosive bolesti, u Melburnu je usvojena deklaracija o 100%-tnom dobrovoljnom davanju krvi do 2020. godine. U postupku je izrada preporuka o selekciji davatelja i preporuka o savjetovanju davatelja.

Izvješće iz USA
Preporuke regulatornih agencija o osiguranju adekvatnih zaliha krvi tijekom pandemije gripe H1N1 očekuju se sredinom studenog 2009. godine. USA intenzivno rade na razvoju biovigilancije i pri tome surađuju sa IHN (International Haemovigilance Network).
Imunizacija dobrovoljnih davatelja u svrhu dobivanja hiperimune plazme za antenatalnu anti-D profilaksu.
Predsjedavajući CD-P-TS, gospodin De Wit, potaknuo je diskusijiu na ovu temu još u listopadu 2007. godine., nakon što je u časopisu „Vox Sanguinis" objavljen članak Kumpel BM pod nazivom «Efficacy of RhD monoclonal antibodies in clinical trials as replacement therapy for prophylactic anti-D immunoglobulin: more questions than answers». Naime, uz povećane zahtjeve za anti-D profilaksom, sve je manje imuniziranih davatelja, što smanjuje raspoložive zalihe anti-D imunoglobulina. Istovremeno je upitno kada bi na raspolaganju za rutinsku kliničku praksu bila dostupna učinkovita i sigurna rekombinantna/monoklonska anti-D protutijela. Dogovoreno je da se o ovoj temi nastave rasprave na nekom od slijedećih sastanaka. Tijekom ovog sastanka održano je ukupno 5 prezentacija na ovu temu. U uvodnom izlaganju, gospodin de Wit je upozorio na opasnosti s kojima bi se u idućim godinama mogli susresti zbog manjka anti-D imunoglobulina. Prof. Urbaniak naglasio je da anti-D proizveden iz EU plazme čini manje od 1% ukupnih evropskih potreba. Djelomični razlog smanjenim zalihama je i tendencija korištenja većih doza post-partalno prema uzoru na Sj. Ameriku. Kako se radi o proizvodu dobivenom iz ljudske plazme, potreba namjerne imunizacije davatelja nameće niz etičkih pitanja ali i pitanja sigurnosti davatelja i bolesnika. Alternative kao što su monoklonska/ rekombinantna anti-D protutijela i postizanje aktivne imunosti terapijom peptidima još su uvijek u razvoju i u slučaju uspjeha kliničkih ispitivanja, na tržištu bi se mogli naći tek za 5-10 godina. Prof Urbaniak je zaključio da bi samodostatnost za anti-D profilaksu mogla u ovom trenutku biti postignuta samo ponovnom uspostavom programa imunizacije davatelja i prikupljanja anti-D plazme, sukladno preporukama WHO. Ove preporuke u svojem je izlaganju predstavila A. Padilla iz WHO, a dr. D. Quagliaroli je predstavio status projekta razvoja monoklonskog anti-D protutijela LFB-R593. Preostala je 3. faza ispitivanja (klinička učinkovitost i sigurnost). Masja de Hass iz Nizozemske predstavila je projekt antenatalne anti-D imunoprofilakse temeljene na RhD PCR testiranju fetalne krvi.

Informirani pristanak za davanje krvi od strane nepismenih osoba, stranaca ili slijepih osoba Na sastanku CD-P-TS održanom u studenom 2008. godine započela je rasprava o informiranom pristanku na uzimanje krvi od strane osoba koje su nepismene, ne razumiju jezik, ili od slijepih osoba. Tijekom diskusije naglašena je važnost direktne komunikacije, mogućnosti tiskanja upitnika Brail-ovim pismom, problemi u interakciji davatelja i prevoditelja u slučaju osoba koje ne razumiju jezik i si. Predstavnik Španjolske za ovaj je sastanak priredio pregled stručnih standarda i zakonske regulative vezano uz ovu problematiku. Nakon provedene diskusije dogovoreno je da se nastave konzultacije i publiciraju preporuke.

Projekt «Blood donor management in Europe»
Izvješće o statusu ovog projekta podnio je gospodin G. Follea (Etablissement Francais du Sang). U okviru ovog projekta, čiji je cilj identifcirati faktore koji utječu na samodostatnost zaliha krvi u Evropi, sudionicima projekta poslan je upitnik na koji treba odgovoriti do 30.11.2009. godine. Cijeli projekt trebao bi biti završen 2011. godine. Ponovno je naglašena potreba suradnje s voditeljima projekta DOMAIN i izbjegavanje nepotrebnih preklapanja dva projekta.

Izvješće o statusu DOMAIN projekta
Gospodin W. De Kort (Sanquin, Nizozemska) podnio je izvješće o statusu DOMAIN projekta (DOnor MAnagement IN Europe), sponzoriranog od strane EU. Upitnik je zemljama koje sudjeluju u projektu (uključujući i Hrvatsku) poslan u listopadu 2008. godine, izvješće o rezultatima upitnika završeno je u svibnju 2009. godine, dok se publikacija priručnika očekuje u ožujku 2010. godine (prvi draft očekuje se u studenom 2009.). Priručnik će biti preveden na nekoliko jezika.

Preporuke Vijeća Evrope za proizvodnju, uporabu i osiguranje kvalitete krvnih pripravaka
Prije dvije godine započeo je re-dizajn Preporuka, razdvajanjem istih u dvije velike cjeline: Standardi i Principi. U 15. izdanju, čija se publikacija predviđa za siječanj 2010. godine, nema značajnijih promjena u odnosu na 14. izdanje. Istovremeno traju konzultacije za 16. izdanje. Najintenzivnije se rasprave vode o tome da li karakteristike proizvoda i kliničke indikacije za njihovu primjenu treba uvrstiti u 16. izdanje Preporuka. Zaključeno je da bi njihovo uključivanje u Preporuke (najprikladnije kao dio 10. poglavlja) bilo poželjno, ali da informacije trebaju biti ograničenog obima, obzirom na činjenicu da je u pripremi izdavanje priručnika o optimalnoj primjeni krvi.

Upitnik o prikupljanju, testiranju i primjeni krvi i krvnih pripravaka u Evropi
U 2008. godini napravljen je značajan kvalitativni pomak u prikupljanju i analizi podataka vezanih uz transfuzijsku djelatnost u Evropi. Naime, od 2008. godine upitnik je dostupan u elektroničkom obliku, koji se ispunjava „on-line" i omogućava bržu obradu podataka. Izvješće za 2005. godinu je objavljeno, a trenutno je u pripremi izvješće za 2006. godinu, čija se završna verzija očekuje krajem ove godine. Prikupljanje podataka za 2008. godinu je u tijeku.

Inaktivacija patogena u krvnim pripravcima u Europi
Kontinuirano se u okviru CD-P-TS prikupljaju podaci o statusu inaktivacije patogena u krvnim pripravcima u Evropi. Kako je ovo izuzetno dinamično i atraktivno područje transfuzijske medicine, predloženo je da se održi radionica na kojoj bi sudjelovao po jedan predstavnik iz svake zemlje članice, a po mogućnosti i predstavnici industrije.

Europska banka smrznutih stanica
Gospodin Buchheit iz EDQM podnio je izvješće o statusu projekta čiji je cilj olakšani pristup bankama smrznuth stanica u slučaju zahtjeva za pripravkom rijetkog fenotipa, a kroz stvaranje jedinstvene baze podataka. Kao pilot studija provedeno je objedinjavanje baze podataka 4 velike banke smrznutih stanica (iz Francuske, Nizozemske i Velike Britanije). Gospodin Buchheit je prikazao način pretraživanja podataka na web-stranici koja je trenutno u izradi. Slijedeća faza projekta je promocija korištenja ove web stranice i uključivanje većeg broja banaka u novu zajedničku bazu. Podaci će moći biti pregledavani bez registracije i bez lozinke.

Izvješće sa simpozija „Optimal clinical use of blood" održanom 24-25. travnja 2009. godine
Od 24-25. travnja 2009. godine, u VVildbad Kreuth (Bavaria, Njemačka) održan je seminar o optimalnoj kliničkoj primjeni krvi. Izvješće sa ovog skupa podnio je M. Spieser iz EDQM. Sastanku je nazočilo 110 stručnjaka iz 38 zemalja. Nakon nekoliko uvodnih predavanja i prezentacije iskustava pojedinih zemalja, rad je nastavljen u 4 radionice. Rasprave su temeljene na rezulatima upitnika koji je zemljama sudionicima poslan prije održavanja simpozija. Tijekom skupa su analizirane i revidirane preporuke koje su 1999. godine prihvaćene na sličnom skupu održanom u VVildbad Kreuth, a što je bio prvi pokušaj uspostave zajedničkih preporuka o optimalnoj kliničkoj primjeni krvnih pripravaka na evropskom nivou. Skup je ocijenjen izuzetno uspješnim. Izvješće o rezultatima upitnika biti će publicirano u časopisu Transfusion krajem 11. mjeseca 2009. godine. U siječnju 2010. godine očekuje se i publikacija zbornika radova sa predavanjima, sažecima i zaključcima rada 4 radne grupe.

Ostale aktivnosti
Do kraja 2009. godine EDQM će Vijeću Ministara podnijeti pismeno izvješće o radu stručnjaka CD-P-TS u protekle 3 godine, kao i o statusu svih projekata koji su u postupku provedbe. Za novog predsjedavajućeg CD-P-TS izabrana je R. Norda iz Švedske, a za potpredsjednicu M. Heiden iz Njemačke. Predstavnica Grčke, Constantina Politis, predložila je osnivanje radne grupe za izradu preporuka o održavanju adekvatnih i sigurnih zaliha krvi u slučaju katastrofa. Njezin je prijedlog prihvaćen i osnovana je radna grupa.

SIMPOZIJ „NOVI TRENDOVI U RAZVOJU MODERNIH LABORATORIJSKIH KAPACITETA U ISTRAŽIVANJU I DIJAGNOSTICI"

Zagreb, 06.11.2009.

Vesna Đogić, Dorotea Šarlija
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Dana 06.11.2009. održan je simpozij s temom: Novi trendovi u razvoju modernih laboratorijskih kapaciteta u istraživanju i dijagnostici. Skup je održan u hotelu Arcotel u Zagrebu, pod pokroviteljstvom EU Seventh framework programme u organizaciji prof.dr.sc. Jadranke Sertić i doc.dr.sc. Frana Borovečkog. Prisustvovalo je oko 40 sudionika, uglavnom medicinskoh biokemičara. Skup je otvorila i pozdravila sudionike prof.dr.sc. Jadranka Sertić uz naglasak da se radi o pokušaju rekapitulacije modernih trendova u primjeni najnovijih dostignuća u kliničkim i znanstvenim laboratorijima te potrebi za promjenom dosadašnjih ustroja laboratorijskih ustanova kako bi se što bolje prilagodili promjenama u biomedicinskim znanostima sa naglaskom na razvoju genomike, proteomike i metabolomike, odnosno razvoju translacijskog pristupa. Suština translacijske medicine očituje se u prijenosu sve većeg značaja sa strukturne genomike prema funkcionalnoj genomici (struktura gena —* ekspresija gena), prijelazu genomike prema proteomici (translacija gena i strukturiranje proteina) te značaju uloge metabolita uključenih u aktivnost ispitivanih gena. Istaknuto je da razvoj dijagnostike kreće sve više u smjeru individualizirane dijagnostike, a samim tim i individualiziranog pristupa terapiji. Doc.dr.sc. F. Borovečki govorio je o okvirnim programima EU za istraživanje i tehnološki razvoj i mogućnostima Hrvatske da sudjeluje u njima, s posebnim naglaskom na Framework Programme 7 u kojemu sudjeluje i naša država s jednim projektom: Integrating and strenghthening genomic research in Sout-Eastern Europe - INTEGERS. Dr. Claudio Rieppi iz Monfalcone, Italija, upoznao nas je sa svojim iskustima reorganizacije i konsolidacije laboratorija, te povećanju kvalitete i produktivnosti s jedne, i uštedama s druge strane, u rutinskom radu kliničkog laboratorija. U daljnjem tijeku ovog skupa mogli smo čuti o izloženosti laboratorijskih djelatnika infekcijama koje se prenose krvlju i načinima zaštite pri rukovanju infektivnim materijalom, o važnosti uvođenja suvremenih infomacijskih sustava te o nizu problema s kojima se susreću djelatnici dijagnostičkih laboratorija kao što su predanalitičke i analitičke pogreške te etička pitanja i dvojbe u laboratorijskoj medicini.

Strokovno srečanje z mednarodno udeležbo ob 60-letnici delovanja transfuzijske službe - Splošna bolnišnica Celje,

Celje, Slovenia 17.11.2009.

Ružica Štimac
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

Stručni skup s međunarodnim sudjelovanjem prigodom 60-godišnjice rada transfuzijske službe Splošne bolnišnice Celje, održan je 17.studenog, 2009 g. Celju, Slovenija. Na skupu je sudjelovalo oko 50 sudionika. Iz HZTM, skupu su prisustvovali I. Jukić, D. Šarlija, T. Vuk, M. Barišić i R. Štimac.
Program skupa je bio:
• Delovanje TO do leta 2006. - Marija Major Šunjevarić
• Prehod iz TO v Transfuzijski centar - Janja Pajk
• Razvoj laboratorijske dejavnosti v TO in TC - Marija Šeruga Doliška
• Kako smo gradili kakovost - Vera Urlep Šalinović
• Zagotavljanje sistema kakovosti v TC SB Celje - Mateja Gjerkeš Tratar
• Izvajanje kontrole kakovosti v sodelovanju OTM UKC MB - Vojka Krobat
• Sodelovanje v NAT testiranju in zbiranju SZO za frakcioniranje z ZTM Ljubljana -Šonja Veber
• Motivacija darivatelja krvi u Hrvatskoj - Irena Jukić
• Pridobivanje mladih krvodajalcev - Damjan Škorc
• Upravljanje greškama u transfuzijskoj djelatnosti - iskustva HZTM - Tomislav Vuk
• Kontrola izmjena - Dorotea Šarlija
• Hemovigilanca v Sloveniji - Marjeta Potočnik
• Transfuzijski odbori v Sloveniji - Janka Černe
• Sodelovanje z oddelki SB Celje in prijenos znanja iz TM - Bojana Kotnik

Predavanja su bila vrlo zanimljiva. Kolege iz Celja su prikazali razvoj transfuzijske službe u SB Celje, od početaka sve do dobivanja certifikata ISO 9001:2000,u lipnju 2008., na čemu im iskreno čestitamo. Naši predavači su također prenijeli dio svog znanja i iskustva u radu.

Nakon predavanja razgledali smo preuređeni Transfuzijski centar. I ovim putem zahvaljujemo kolegama iz TC SB Celje, na pozivu i gostoprimstvu te zaista lijepo organiziranom stručnom skupu.

TAIEX Workshop Workshop on Tissue and Bank Management for Regulators

Zagreb, 09-11.12.2009.

Melita Balija, Ana Hećimović, Maja Strauss Patko, Dorotea Šarlija, Tomislav Vuk
Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

U organizaciji Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi i ureda Europske komisije za tehničku pomoć i razmjenu informacija - TAIEX (Technical Assistance Information Exchange) u Zagrebu je od 09. do 11. prosinca 2009. godine u hotelu Dubrovnik održana radionica na temu „Upravljanje tkivnim i krvnim bankarstvom za zakonodavce"

Radionica se fokusirala na pitanja usklađivanja sa zahtjevima EU Direktiva koje se odnose na tkiva i stanice (uključujući i reproduktivne stanice: 2004/23/EC, 2006/17/EC, 2006/86/EC) te koje se odnose na krv i krvne pripravke (2002/98/EC, 2004/33/EC, 2005/61/EC, 2005/62/EC) te Direktivu „Advanced therapy medicinal products and amending Directive 2001/83/EC and Regulation (EC)" koja se odnosi na produkte tkivnog inženjerstva te gensku i staničnu terapiju.
Drugi i treći dan radionice polaznici su podijeljeni u 3 radne grupe. Kroz praktični rad uvježbavali su primjenu stečenog znanja na dvadesetak različitih slučajeva (case studies) iz prakse, koristeći navedene direktive i Guidelines for Competent Authorities - EUSTITE (European Union Standards and Training in the Inspection of Tissue Establishements).
Svoja stručna znanja i iskustva sudionicima radionice prenijeli su stručnjaci iz zemalja EU te iz Hrvatske:
• Johan Kurz Federal Ministry of Health, Family and Youth, Austria: Plenary: EU Legal Framework - Tissues, cells, blood and advanced therapies. Case study: Inspection of Processing Facilities (tissues, cells and ART); Case study: Regulating at the Interface with Medicinal Products (Advanced Therapies and fractionated blood products).

• Deirdre Fehily - Centro Nationale Trapianti, Italy: Plenary: The Role of the Competent Authority -Who? What? How?; Plenary: Classifying Deficiencies Feedback. Case study: Vigilance - Managing Serious Adverse Event and Reaction Reports , Introduction

• Mirela Bušić - Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi RH: Plenary: The Regulatory Structure in Croatia.

• Esteve Trias - Transplant Services Foundation, Espania: Plenary: Tissues and Cells for Transplantation - key technical requirements.

• Debra Bloor - inspektor za područje medicinski potpomognute oplodnje, UK: Plenary: Tissues and Cells for Assisted Reproduction - key technical requirements. Case study: Regulating Procurement/collection: Case Study;

• William Murphy - Medical Director Irish BTS: Plenary: blood and blood products
for transfusion - key technical requirements.

• Barbara Morris - inspektor i regulator, Watermark Quality Consulting Limited, Kanada: Case study: Inspecting Donor Testing.

U radionici je sudjelovalo tridesetak sudionika od kojih je sudjelovalo i 10 transfuziologa iz Zagreba, Rijeke, Osijeka i Varaždina. Zanimljivom nizu predavanja i praktičnih vježbi slijedile su aktivne rasprave te brojna pitanja prisutnih.

Povratak na naslovnicu broja | Povratak na arhivu | Na vrh stranice