Povratak na naslovnicu broja | Povratak na arhivu vjesnika

Izvješće o sustavnom nadzoru transfuzijskog liječenja -hemovigilancija u Hrvatskoj 2017. g.

Ružica Štimac, dipl.ing.biol

Prim.dr.sc.Tomislav Vuk, spec.trans.med.

Manuela Miletić, specijalist medicinske biokemije i laboratorijske medicine

Doc.dr.sc. Irena Jukić, spec.trans.med.

Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu

U procjeni podataka sudjelovali: Prim.dr.sc. Maja Tomičić, spec.trans.med., zdrastveno laboratorijski tehničar/informatičari Tihomir Očić i Milivoj Herceg

U Sustavni nadzor transfuzijskog liječenja - SNTL 2017.g. u Hrvatskoj je bilo uključeno 35 ustanova. Od tih 35 ustanova, 1 je proizvodila i distribuirala krvne pripravke, 6 je proizvodilo, distribuiralo i primjenjivalo krvne pripravke, a 28 ustanova je samo primjenjivalo krvne pripravke.

I IZVJEŠĆE O TRANSFUZIJSKIM REAKCIJAMA BOLESNIKA

Odjel za hemovigilanciju u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu je zaprimio godišnja izvješća o transfuzijskim reakcijama iz sve 34 ustanove koje primjenjuju krv i krvne pripravke.


Grafikon 1: Odnos broja pripravaka izdanih za transfuzijsko liječenje i broja prijavljenih reakcija po ustanovama u 2017. godini

Grafikon 1 prikazuje odnos broja prijavljenih transfuzijskih reakcija i broja pripravaka izdanih za transfuzijsko liječenje. Nerazmjer između broja pripravaka izdanih za transfuzijsko liječenje i broja prijavljenih reakcija posljedica je različitih kriterija u prijavi reakcija na transfuzijsko liječenje: neke ustanove prijavljuju sve reakcije, a neke prijavljuju samo ozbiljne štetne reakcije.

Izvješće uključuje:

Kao denominator i dalje koristimo „broj pripravaka izdanih za transfuzijsko liječenje“ zbog nepotpunih podataka o broju transfundiranih doza. Dobiven je prema pisano prijavljenim podacima iz transfuzijskih ustanova koje proizvode i distribuiraju krvne pripravke uz usporedbu i korekcije prema podatcima dobivenim iz e-Delphyna za ustanove uključene u e-Delphyn. U tablicama su prikazani rezultati kao broj reakcija i učestalost reakcija na 1000 krvnih pripravaka izdanih za transfuzijsko liječenje.

U 2017. godini su za transfuzijsko liječenje izdana 260 803 krvna pripravka, od toga;

Ukupno je prijavljeno 298 transfuzijskih reakcija, od čega je 16 reakcija ponovnom procjenom prijava u Odjelu za hemovigilanciju kategorizirano kao ozbiljna štetna reakcija (OŠR). Od 16 OŠR prijavljene su 2 akutne hemolitičke transfuzijske reakcije – AHTR, 3 odgođene hemolitičke transfuzijske reakcije - DHTR, 6 anafilaktičkih reakcija i 5 transfuzijom uzrokovanih preopterećenja cirkulacijskog sustava – TACO (Tablica 1).

Dvije prijavljene AHTR bile su uzrokovane pogrešno transfundiranim krvnim pripravcima jer nije provedena pravilna identifikacija bolesnika na kliničkom odjelu.

Prijavljena su 3 slučaja DHTR kod kojih su u bolesnika dokazani pozitivan IAT i DAT uz laboratorijske znakove hemolize te razvoj protutijela. U jednom slučaju na D, a u dva slučaja na Jka antigen.

Tablica 1: Ozbiljne štetne transfuzijske reakcije u 2017. godini


U tablici 2 prikazana je raspodjela reakcija prema vrsti i njihova učestalost za 298 ukupno prijavljenih transfuzijskih reakcija. Ukupna učestalost reakcija u 2017. godini je 1,111/1000 krvnih pripravaka izdanih za transfuzijsko liječenje.



Tablica 2: Transfuzijske reakcije u 2017. godini – ukupno


Razlika u broju anafilaktičkih reakcija i TACO u Tablicama 1 i 2 posljedica je činjenice da 2 anafilaktičke reakcije i 5 TACO nisu uvrštene u OŠR zbog razine sumnje povezanosti s transfuzijom označene kao 1 (moguće), koja se prema kategorizaciji u Pravilniku ne ubraja u OŠR.

U 37 slučajeva DSTR bolesnici su imali pozitivan DAT i IAT bez kliničkih i laboratorijskih znakova hemolize.

Prijavljeno je i 6 slučajeva TRALI za koje je dokazano da nisu imunološki uzrokovani transfuzijama krvnih pripravaka. Od 298 prijavljenih transfuzijskih reakcija, 163 su prijavljene na eritrocitne, 81 na plazmatske i 44 na trombocitne krvne pripravke (Tablica 3). Za 10 reakcija je bilo naznačeno da su nastale nakon transfuzije više od jedne vrste krvnog pripravka.

Tablica 3: Transfuzijske reakcije prema vrsti pripravka u 2017. godini


*nema podatka o denominatoru

Komentar i preporuke za prijavu reakcija

Kao i prethodnih godina, usporedba podataka otežana je različitim kriterijima prijave reakcija (neke ustanove prijavljuju sve, a neke samo ozbiljne štetne reakcije). Kako dio ustanova ne dostavlja pojedinačne prijave reakcija, otežana je evaluacija i podaci u izvještaju nisu ujednačeni. Problem u prijavljivanju transfuzijskih reakcija predstavlja i to što još uvijek nije postignut dogovor oko revizije obrasca za prijavu.

Pregledom izvornih podataka za prijavu i dalje su prisutne neke nedosljednosti na koje skrećemo pozornost:

Od siječnja 2016. godine, britanski sustav SHOT više ne bilježi DSTR - Odgođene serološke transfuzijske reakcije (aloimunizacije), a prijavljivanje istih također nije zahtjev Europske komisije te ih od ove godine ne kategoriziramo kao ozbiljne štetne reakcije u našem sustavu hemovigilancije.

II IZVJEŠĆE O ŠTETNIM DOGAĐAJIMA

Odjel za hemovigilanciju u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu je zaprimio godišnja izvješća o štetnim događajima iz 35 ustanova. Štetni događaji zabilježeni su u 4 ustanove, a 31 ustanova je prijavila da kod njih nije bio zabilježen niti jedan štetni događaj. Ukupno su zaprimljene 173 prijave, od čega se njih 6 odnosi na događaje nastale u kliničkoj sferi. Za djelatnost transfuzijske službe zaprimljeno je 167 prijava. Prema podacima koji su dostavljeni, najveći broj ovih prijava (162) pripada zapravo kategoriji nesukladnosti koje se učinkovito detektiraju i rješavaju unutar uspostavljenog sustava kvalitete u transfuzijskim ustanovama (neuspjele punkcije, oštećenje ambalaže, pozitivan DAT i sl.). Svega 5 događaja mogli bi se razmatrati kao ozbiljni štetni događaji i svi su bili uzrokovani ljudskom greškom.

Događaji su klasificirani prema procesima:

Niti jedna pogreška nije rezultirala fatalnim ishodom. Do najvećeg broja štetnih događaja dolazi zbog ljudske pogreške. Sukladno tome, kontinuirano treba upozoravati sve djelatnike u transfuzijskoj službi, a naročito osoblje koje sudjeluje direktno u primjeni transfuzijskog liječenja u bolnicama, na ozbiljnost ovakvih štetnih događaja i mogućih posljedica, važnost točne identifikacije bolesnika i krvnog pripravka te na važnost prisutnosti liječnika najmanje u početku transfuzije krvnih pripravaka.

III IZVJEŠĆE O REAKCIJAMA I KOMPLIKACIJAMA KOD DOBROVOLJNIH DAVATELJA KRVI

U sustav nadzora nad reakcijama i komplikacijama kod DDK je u 2017.g. bilo uključeno 7 ustanova proizvođača krvnih pripravaka. Odjel za hemovigilanciju u Hrvatskom zavodu za transfuzijsku medicinu je zaprimio godišnja izvješća iz svih ustanova.

Izvješće uključuje;

Povratak na naslovnicu broja | Povratak na arhivu | Na vrh stranice